Što je hoax?

Što je hoax?
Hoax je poruka elektronicke pošte neistinitog sadržaja, poslana s ciljem zastrašivanja ili dezinformiranja primatelja. Želja osobe koja je poslala hoax je njegovo prosljedivanje na što veci broj adresa. Pri tome ih primatelji doista i prosljeduju Internetom jer su uvjereni da time pomažu drugima. Hoaxi ne mogu uzrokovati oštecenja racunalnih programa i operacijskih sustava, ali zabilježeni su brojni slucajevi gdje su hoaxi svojim sadržajem i vještom psihologijom naveli korisnike da sami oštete svoje programe i sustave. Drugi oblik štete koji hoaxi nanose korisnicima je zavaravanje korisnika te narušavanje njihovog ugleda, kao i ugleda odredenih organizacija, tvrtki i poznatih osoba. Scam je ozbiljniji oblik hoaxa, cesto s ozbiljnim financijskim, pravnim ili drugim posljedicama za žrtvu.

Najcešci oblici hoaxeva:

• Hoaxi kao upozorenja o štetnim programima - hoaxi koji obicno sadrže lažna upozorenja na nove, “jako opasne” viruse i crve, trojanske konje ili druge oblike zlonamjernog koda. Korisnici koji prime takva upozorenja prosljeduju ih svojim poznanicima s dobronamjernim ciljem da ih upozore. cinjenica da pravi zlonamjerni programski kodovi mogu korisnicima uzrokovati ozbiljne probleme pruža tvorcima hoaxa velike mogucnost prilikom pisanja lažnih upozorenja. Upozorenje kako bi potencijalni virus ili crv mogao uzrokovati brisanje svih podataka, oštecenje diska, BIOS-a i sli?no kod neiskusnih korisnika uglavnom ostvaruje cilj, tj. utjece na njih da upozore svoje poznanike. Tvorci ovih upozorenja uglavnom navode poznate organizacije (IBM, Microsoft i dr.) i pouzdane informacijske medije, kako bi kod primatelja stekli kredibilitet i vjerodostojnost.

• Lanci srece i zarade - hoaxi u kojima se primatelju za prosljedivanje hoaxa na odreden broj adresa obecava novac, besplatni mobiteli, turisticki aranžmani ili drugi pokloni. Lanci srece mogu imati i prijeteci karakter. U tim slucajevima primatelja se upozorava da ce ga zadesiti nesretan i neugodan dogadaj ukoliko primljenu poruku ne proslijedi na što veci broj adresa. Lance srece lakše je prepoznati u odnosu na lance zarade. Dok je kod lanaca srece bitan faktor praznovjernost korisnika, lanci zarade oslanjaju se na ljudsku osobinu povezanu sa zaradom, tj. pohlepu. Na neodlucne primatelje hoaxa cesto utjece cinjenica da prosljedivanjem primljene sumnjive poruke ništa ne mogu izgubiti, a ipak nešto mogu dobiti. Autor e-mail poruke najcešce navodi neku organizaciju koja proizvodi navedene proizvode. Kao razlog izdavanja e-mail poruke najcešce se navode marketinški razlozi.

• Lažni zahtjevi za pomoc - poruke kojima se izaziva suosje?anje prema nemocnim osobama, obicno djeci, i poziva se na pomoc daljnjim slanjem hoaxa. Primatelji ovakvih hoaxa rijetko odbijaju pomoci primjerice nekom bolesnom djetetu te je zbog toga ova vrsta hoaxa veoma raširena. Velik broj hoaxa zasniva se na prici o bolesnom djetetu kojemu ce odredena organizacija darovati sumu novaca proporcionalnu broju proslijedenih e-mail poruka. Važna cinjenica koja razotkriva ove hoaxe je što niti jedna organizacija ne može pratiti put e-mail poruke. Uz spomenute, cesti su i hoaxi u kojima navodni roditelji traže od primatelja da proslijede poruku u kojoj je slika izgubljenog djeteta.

• Zastrašujuci i prijeteci hoaxi - poruke koje upozoravaju na potencijalne opasnosti te pokušavaju zastrašiti primatelja s ciljem da proslijedi upozorenje svojim prijateljima i poznanicima. Moguce je da hoax sadrži i direktnu prijetnju primatelju kojem bi se trebalo nešto “strašno” dogoditi, ukoliko ne proslijedi primljeni e-mail. Najcešce se primatelj upozorava kako mora proslijediti primljeni e-mail na odredeni broj adresa jer je zajedno s porukom stigao i virus koji može biti otklonjen jedino prosljedivanjem odredenog broja poruka. Zabilježeni su brojni slucajevi u kojima e-mail sadrži tekst u kojem se primatelja upozorava na razne opasnosti. Iako je moguce da su neke od tih opasnosti istinite, korisnicima se ne preporucuje da prosljeduju ikakva upozorenja jer postoje brojne organizacije i mediji koji su za to zaduženi. Ukoliko korisnici ipak nastave prosljedivati upozorenja koja se kasnije pokažu lažnima, to može samo narušiti njihov ugled i vjerodostojnost kod primatelja.

• Lažne peticije - poruke raznih sadrža koje pozivaju na sakupljanje “potpisa” za neku važnu stvar te prosljedivanje poruke kako bi i drugi korisnici mogli dati podršku. Peticije mogu imati izmišljenu ili istinitu temu. Cinjenica da je tema na koju se peticija odnosi istinita ne znaci da je i sama peticija istinita. Cesto autori izmišljaju lažne peticije s istinitim temama kako bi uzrokovali pomutnju i potakli beskorisno trošenje tudih vremenskih i racunalnih resursa. Pri tome najcešce krivotvore autora. Koncept prikupljanja potpisa putem Interneta nepouzdan je i neuvjerljiv. Bilo tko se može dosjetiti da dopiše odreden broj imena te na taj nacin krivotvori peticiju. Zbog toga se peticija dobivena razašiljanjem e-mail poruka smatra nepouzdanom i nevažecom. Vecina organizacija toga je svjesna te zbog toga ne koriste e-mail poruke za skupljanje potpisa.

• Kompromitirajuci hoaxi - hoaxi koji narušavaju ugled odredenih organizacija ili osoba. Poruka sadrži lažne ili iskrivljene navode o odredenim organizacijama, tvrtkama ili osobama i glavni im je cilj narušavanje necijeg ugleda. Ti lažni navodi (tracevi) navode prevarene primatelje na prosljedivanje poruke poznanicima. Pri tome se najcešce od primatelja traži bojkotiranje odredene organizacije, tvrtke ili osobe. Odredene osobe iz osobnih razloga, ciste zlobe ili dosade mogu pokrenuti lažne kompromitirajuce e-mail poruke. Zbog opasnosti da je primljena e-mail poruka zapravo kompromitirajuci hoax, ne preporuca se prosljedivanje poruka slicnog sadržaja. Ukoliko se takav hoax nastavi prosljedivati Internetom, oklevetana organizacija ili osoba mogu pretrpjeti veliku štetu u obliku narušavanju ugleda, a moguca je i financijska šteta.

• Bezazleni hoaxi - poruke za koje primatelji uglavnom odmah shvate da su lažne, ali ih prosljeduju dalje zbog njihovog šaljivog sadržaja.

Motivi za pokretanje hoaxa:

• pošiljatelji žele vidjeti kako daleko poruka može stici i koliko dugo može egzistirati
• zavaravanje korisnika
• uništavanje ugleda neke organizacije, tvrtke ili osobe

Izvor: http://www.cert.hr/hoax